Povodom otvaranja 49. Osorskih glazbenih večeri, 16. srpnja‒20. kolovoza
Osorske glazbene večeri nacionalni su glazbeno-scenski festival koji se tijekom srpnja i kolovoza održava u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Osoru na otoku Cresu, a ponekad i na drugim atraktivnim lokacijama, poput glavnog osorskog trga. Festival je pokrenut 1976. godine i otada poseban naglasak stavlja na hrvatsku glazbenu baštinu i narudžbu novih djela koja se praizvode u Osoru. Utemeljitelj i doživotni umjetnički ravnatelj festivala bio je Daniel Marušić (1976–2009), nakon kojeg su festival vodili Berislav Šipuš (2009–2011), Ivana Kocelj (2012–2015) te Branko Mihanović (2016–2023). Od prošle godine, umjetnički ravnatelj OGV-a je Marin Kaporelo kojeg smo zamolili da čitateljima Vijenca predstavi ovogodišnji program.
Marin Kaporelo, umj. ravnatelj OGV-a
Koncerti se održavaju u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije / Izvor privatna arhiva
Nakon prošlogodišnjeg iskustva i preuzimanja vođenja OGV-a kako vidite ovogodišnje profiliranje festivala?
Osjećam veliku odgovornost i želju nastaviti zacrtanim programskim smjernicama, a to su baština i suvremenost. Od 16. srpnja do 20. kolovoza očekuje nas 16 koncerata, 6 popratnih događanja, 6 festivalskih praizvedbi suvremenih hrvatskih skladatelja. Nastupa preko 85 glazbenika iz 10 zemalja, od toga 60 domaćih i 25 stranih. Upravo će veći dio gostujućih stranih glazbenika praizvesti djela hrvatskih skladatelja. Treba istaknuti da svaki koncert na ovogodišnjem programu donosi djela hrvatskih skladatelja, a pripremili smo i poseban koncert za najmlađe koji se također naslanja na bogato hrvatsko stvaralaštvo. Ove godine nastupaju Hrvatski gitarski kvartet, Krešimir Špicer, Lovre Marušić, Ivan Krpan, Zagrebački kvartet, Dudok Quartet Amsterdam, Bach Consort Wien, Rubén Dubrovsky, Jan Niković, Duo Valle&Vitis, Kristina Kolar, Filip Fak, Solisti Zadarskog komornog orkestra, Ansambl Dialogos i drugi.
S obzirom na glavni cilj festivala, a to je promocija hrvatske glazbene baštine i hrvatskih umjetnika, možete li nam naznačiti koje su posebnosti ovogodišnjeg izdanja?
U sklopu svečanog otvorenja festivala čut ćemo Osorske fanfare za dvije trublje i trombon Alfija Kabilja uz koje će se nakon dugo godina zavijoriti festivalska zastava na središnjem trgu u Osoru. Iste večeri, The King’s Singers izvest će skladbu Carmen de doctrina Blaženka Juračića na stihove Marka Marulića. Mladi skladatelj Josip Prajz potpisuje skladbu Locus za komorni ansambl koju će izvesti Cantus Ansambl. Slijedi praizvedba djela Palabras za mezzosopran, violinu i klavir Sande Majurec u izvedbi Eve Zaïcik, Davida Haroutuniana i Xénie Maliarevitch. U programu posvećenom Luki Sorkočeviću, nastupa Acoustic Project Strings s praizvedbom suite za gudače i klavir (čembalo) Petra Obradovića Magnolijine suze. Harfistički duo Ćiković oživotvorit će skladbu Davora Bobića Arpeggione za harfistički duo.
Osorske večeri uvijek su tijesno surađivale s istraživačima glazbe i tematski su obrađivale pojedina razdoblja hrvatske glazbene povijesti, kako se to ostvaruje u vašoj koncepciji?
Program zrcali neke od velikana iz hrvatskog glazbenog i književnog stvaralaštva, ovogodišnjih obljetničara: Marko Marulić (500. obljetnica smrti), Luka Sorkočević (290. obljetnica rođenja), Ivo Maček, Stjepan Šulek i Natko Devčić (110. obljetnica rođenja) i Milko Kelemen (100. obljetnica rođenja). Osluškujući neka davna izdanja Festivala kada je Osor bio stjecište glazbenika, skladatelja, ali i muzikologa i kulturnih djelatnika, uveo sam popratne programe u obliku predavanja, razgovora i videoprojekcija. Ovogodišnji interfestumi ugostit će Vjeru Katalinić (Sorkočevići, dubrovački plemići i glazbenici) i Nadu Bezić (Ivo Maček, Stjepan Šulek i Natko Devčić — 110 godina od rođenja). Održat će se i okrugli stol na temu Ususret 50. obljetnici festivala na kojem sudjeluju Zdenka Weber, Berislav Šipuš i Marin Marušić. Muzikologinja Dina Bušić razgovarat će s Katarinom Livljanić i Joškom Ćaletom.
Kako vidite važnost nacionalnog glazbenog festivala poput OGV-a u promociji hrvatske umjetnosti i kulture u suradnji s turističkom ponudom sredine?
Osor je zbilja posebno mjesto, a Osorske glazbene večeri nadaleko poznat festival koji iz godine u godinu privlači brojne posjetitelje, koji čak svoj ljetni odmor planiraju prema festivalskom programu. Mislim da svjedočimo kulturnom turizmu na djelu. Organizirati nacionalni glazbeni festival u malom otočkom mjestu koje preko zime broji svega 40 stanovnika veliki je produkcijski izazov. Zahvaljujem svima koji sudjeluju u organizaciji i produkciji festivala – osobito obitelji Marušić i Josipu Nalisu – potom skladateljima i glazbenicima koji rado dolaze u Osor, pokroviteljima i sponzorima, vjernoj publici i svim zaljubljenicima u vječni mali grad Osor i njegov festival.
Što biste preporučili čitateljima Vijenca kako bi odabrali Osor kao kulturnu destinaciju ovoga ljeta?
Da se referiramo na Daniela Marušića, Osor je naše malo misto, ali pravo misto za visoke glazbene dosege. Nadam se da će publika i kritika to potvrditi nakon ovogodišnjeg izdanja festivala.
Imate li već neke naznake novih programa u budućnosti?
Uz ovogodišnji program, svi su naši napori usmjereni na dostojnu proslavu jubilarne 50. obljetnice Osorskih glazbenih večeri koja nas očekuje sljedećeg ljeta.
792 - 794 - 18. srpnja 2024. | Arhiva
Klikni za povratak